U Državnom arhivu Rijeka u četvrtak su potpisane darovnice kojima Vesna pl. Draganić Vrus iz Opatije DAR-u poklanja arhiv plemićke obitelji Draganić-Vrančić iz Pirovca iz razdoblja od 16. do 20. stoljeća, a obiteljsku knjižnicu s 339 naslova iz istog razdoblja Općini Pirovac kraj Šibenika. Istom prilikom ona je Općini Pirovac predala u skrbništvo obiteljsku grobnicu u kojoj je smješten gotički sarkofag s reljefnim prikazom Majke Božje s Djetetom među anđelima, što su ga 1447. prema nacrtu Jurja Dalmatinca isklesali Andrija Budičić i Lorenzo Pincino.
Obiteljski arhiv Draganić-Vrančić sadrži tisuće dokumenata u 8 arhivskih kutija iz razdoblja od 1582. do 1971. godine, među kojima je pohranjena i rukom pisana oporuka Fausta Vrančića iz 1615. godine. Ovaj izvorni rukopis na osam stranica ima prvorazredno značenje i predstavlja kulturno dobro najviše kategorije – kazao je arhivist Mladen Urem uoči jučerašnjeg potpisivanja darovnice. Ravnatelj DAR-a Goran Crnković naglasio je da je arhiv obitelji Draganić-Vrančić najznačajniji obiteljski fond što ga je DAR imao, a u njemu pohranjena građa ubraja se i među najznačajnije povijesne, gospodarske i kulturne dokumente naše povijesti .
Darovnica biskupa Stjepana iz Nitre u Slovačkoj kojom 1591. Faustu Vrančiću poklanja posjede u Senju i Ledenicama, još je jedan od izuzetnih dokumenata, a tu su i katastik Pirovca iz 1750. iz kojeg se vidi popis svih obitelji koje su tada živjele u mjestu; katastarska mapa Pirovca iz 1807; dokumentacija o sporovima s kolonima; sudski spisi sporova između pojedinih članova obitelji; oporuke; više glagoljskih zapisa koji se odnose na ugovore i oporuke; darovnice vladara i biskupa; dokumenti s prijelaza 18. u 19. stoljeće koji se odnose na pravnu borbu Draganićevih za povratom nasljednih dobara Petrovopolje kninsko, Muć i Žrnovicu kod Klisa...
Posebno je važna korespondencija članova obitelji sa znamenitim osobama toga doba, ali i njihovi pjesnički i prevoditeljski zapisi pisani na hrvatskom, talijanskom, francuskom i njemačkom jeziku te originalna znanstvena djela dr. opata Jeronima Draganića-Vrančića o poljoprivredi i sadnji krumpira i maslina. Tu su i mnogi dokumenti koji se odnose na gospodarsku i političku povijest Dalmacije i Hrvatske, kao i dokumenti koji se odnose na financijsko poslovanje obitelji, nastali u Šibeniku, Pirovcu, Beču, Bratislavi, Veneciji, Zagrebu, Trstu, Rijeci i drugdje.
Obiteljska knjižnica Draganićevih utemeljena je u Pirovcu 1505. godine gdje je postojala sve do kraja Prvog svjetskog rata. Po iseljenju obitelji u Zagreb knjižnica je otputovala s njima i kasnije prešla u Karlovac, a 1954. u Opatiju. Najstariji naslov knjižnice tiskan 1505. godine nosi potpis Mihovila Vrančića, oca čuvenog hrvatskog polihistora, leksikografa i izumitelja Fausta Vrančića.
Darovnicom Vesne pl. Draganić Vrus knjižnica stara 505 godina vraća se nakon 92 godine u Pirovac, gdje je bila punih 415 godina. Prema riječima načelnika Općine Pirovac Ante Šparice, »dite se vraća materi« kao poklon za osnivanje narodne knjižnice i čitaonice u Pirovcu koju bi Općina trebala otvoriti u sljedeće tri godine. Općina Pirovac preuzet će, uz nadzor Konzervatorskog odjela u Šibeniku, i skrb o održavanju grobnice obitelji Draganić-Vrančić s gotičkim sarkofagom koji po značaju i vrhunskoj umjetničkoj izvedbi ulazi među najznačajnije kulturne spomenike na području Hrvatske.
Obitelj Draganić-Vrančić jedna je od najstarijih hrvatskih plemićkih obitelji, čiji korijeni sežu do prve polovice 14. stoljeća. Iz Šibenika su došli u Pirovac koji su kupili oko 1503. godine. Tu su ostali do svog financijskog sloma pred Prvi svjetski rat, nakon čega su preselili u Zagreb, Karlovac i Opatiju. Prema riječima Vesne pl. Draganić Vrus, unuke posljednjeg gospodara Pirovca Ljubomira Draganića-Vrančića, najzaslužniji za ovu donaciju su njezin suprug dr. Duško Vrus koji je svu građu brižljivo čuvao i sistematizirao, načelnik Općine Pirovac Ante Šparica koji i u vrijeme recesije pronalazi novac za kulturne projekte te arhivisti Mladen Urem i Boris Zakošek koji su pregledavanju građe koja je donirana posvetili i mnogo slobodnog vremena. (Novi list)





